1929. - Najhladnija zima koju Evropa pamti

I dok zimu ove godine zasada pamtimo po rekordno toplom vremenu uz veliki manjak snijega prisjetimo se kakve su zime nekad harale Evropom. Godinu 1929. Europa pamti po velikoj snježnoj zimi koja je s pravom dobila epitet «zima stoljeća». I kod nas se ta zima pamti kao najjača i najduža zima novijeg vremena. Bila je to prava bijela mora koja je velikom hladnoćomi i dotad nezapamćenim obiljem snijega gotovo dva i po mjeseca sputavala život sela i gradova

Nakon neuobičajno toplog decembra 1928. godine, januar 1929. donosi veliku prekretnicu i početak najhladnije zime koju Evropa do danas pamti. Sve je počelo još početkom janaura, a glavnina zime stigla je nešto kasnije, u februaru. Od zanimljivosti iz Evrope i regije iz te zime prikupili smo sljedeće podatke :

” U Sarajevu je zabilježeno da su se gladni vukovi spuštali s obližnjih brda u okolicu grada: jednom seljaku iz Čeljuga – samo sedam kilometara od gradskog središta – zaklali su 27 ovaca. Čopori vukova navalili su iz Bosne u Dalmaciju. Tako je usred dana čopor gladnih zvijeri narnuo na selo Dubrave kraj Poljica i poklao mnogo stoke. Zbog toga je tamošnja žandarmerijska stanica razdijelila seljacima oružje! ” Bila je to strašna zima u BiH, Sarajevo je samo u jednoj noći te zime dobilo oko metar i po snijega a temperature su se često spuštale ispod -20C, nerijetko i do -30C. Snijeg se od januara nije topio do duboko u proljeće

Godine 1929. Gacku dolinu zatrpao je snijeg visok preko dva metra. Nakon proslave Nove 1929. godine, prvog dana počinje padati prvi obilniji snijeg te zime. Padao je nekoliko dana te je dosegao visinu od 60-ak centimetara. Pahuljice je pratila žestoka studen, dnevne temperature spustile su se najprije na -15 stupnjeva, a od polovice siječnja na -18. Dne 5. veljače temperatura se spustila na -22. Gacka dolina bogata vodom pretvorila se u veliko klizalište. Sve bare i jezerca zamrznuli su se. 11. veljače počinje opet uz jaku buru padati novi snijeg, te za četiri dana koliko je padao premašiti visinu od 2 metra.

Sinoptička situacija prodora ogromne količine hladnoće nad Balkan početkom februara 1929. – meteociel

u Zagrebu se te zime snijeg takođe mjerio u metrima, uz temperature ispod -20°C. U Istanbulu 4. februara bjesnila mećava i palo metar snijega u tri dana. Solunska luka mjerila -33°C. Jug Sicilije -26°C. Rim na -5°, Dubrovnik -11°, Sarajevo na -27°, Zagreb -34°, Čakovec -37°C. Dijelovi istočne Europe gotovo do -50°C. Helsinki se smrzavao na -55°C, Varšava na -35°C. Kanali u Veneciji zaledili. Snijegom pokriveni i Marsej i Nica. La Manšom bjesnila oluja gotovo sedmicu dana.

Crna Gora odsječena od svijeta. Jadransko more zaledilo svojom širinom i dužinom tako da se iz Splita pješke moglo do Hvara. Crno more također na pola kilometra od obale potpuno zaledilo.

Visine snijega gotovo su dosezale 10 metara u Gorskom Kotaru i Lici. U nizinama i na jadranskoj obali i do 2 metra!
Crna Gora, gotovo cijela kontinentalna regija, na 4 metra. Alpe mjerile snijeg u desetinama i desetinama metara.